Skip to main content
TAXEDU

Porez

 

Definicije i vrste

Porezi dolaze u različitim oblicima, ali odgovaraju novcu koji prikupi vlada. Taj se novac potom koristi za financiranje specifičnih objekata ili usluga poput bolnica, škola, muzeja, knjižnica itd. Najčešći osobni porezi su:
  • porez na dohodak (postotak plaće pojedinca koji se daje vladi);
  • porez na potrošnju: PDV (porez na dodanu vrijednost) i trošarine na duhan, alkohol, energente i neke posebne proizvode, poput kave u Njemačkoj;
  • porez na imovinu (na temelju vrijednosti zemljišta ili nekretnine);
  • carinske tarife / carina (porez na uvezene proizvode kao podrška nacionalnim poduzećima);
  • trošarine (neizravan porez koji se naplaćuje na prodaju određenog proizvoda);
  • ekološki porez (dodatni trošak dodan cijeni kupnje ili upotrebe proizvoda ili aktivnosti koje zagađuju okoliš, što odvraća od njihove potrošnje i proizvodnje);
  • kapitalna dobit (vrsta poreza koji se plaća na kapitalnu dobit, dobit koju ulagač dobiva kada osoba prodaje kapitalnu imovinu po cijeni koja je veća od nabavne cijene);
  • porez na nasljedstvo (porez koji se plaća na novac ili imovinu koju naslijedite od druge osobe nakon njezine smrti).
Prikupljeni porez ide izravno u državni proračun, dok se tarife i carine prikupljaju na nacionalnoj razini, ali idu u proračun EU-a.

Krećem na
fakultet ...

  •  
  •  
  •  

Imam svoj
prvi posao ...

  •  
  •  
  •  

Ja pokrećem
posao ...

  •  
  •  
  •  
 
Kao građanin EU-a imaš pravo studirati na bilo kojem sveučilištu u EU-u (pod uvjetom da ispunjavaš uvjete za upis). Hoćeš li morati platiti naknadu za studiranje ovisi o tome u kojoj se mjeri sveučilište financira novcem poreznih obveznika u toj zemlji. Na primjer, studiranje je besplatno u Škotskoj, dok se u Italiji studij plaća (svako sveučilište određuje iznos).
 
Ovdje možeš saznati više informacija o sustavu u svakoj zemlji.
 
Jesi li dobio svoj posao iz snova? Čestitamo! Kao što vjerojatno znaš, zapošljavanje također znači da ćeš na temelju svog prihoda početi plaćati porez na dohodak.

Zemlja porezne rezidentnosti može oporezivati tvoj ukupni zarađeni ili nezarađeni dohodak bilo gdje u svijetu. To uključuje plaće, mirovine, naknade, dohodak od imovine ili iz bilo kojeg drugog izvora, ili kapitalne dobitke od prodaje imovine.

Svaka zemlja ima svoju definiciju porezne rezidentnosti:
Obično ćeš se smatrati poreznim rezidentom u zemlji u kojoj provodiš više od šest mjeseci godišnje;
Ako provedeš manje od šest mjeseci godišnje u drugoj zemlji EU-a, ostaješ porezni rezident u svojoj domovini.
 
Ovdje možeš saznati kako funkcionira porez na dohodak ako boraviš u više od jedne zemlje EU-a.
 
Čestitamo! Europi je potrebno više poduzetnika! Osnivanje poduzeća u EU-u sada je puno jednostavnije. Trebaš samo proučiti svoje porezne obveze – na primjer, zatražiti svoj PDV broj.

 

 

 

Porezna prijevara i utaja poreza

 
Kada osoba ili poduzeće namjerno ne plaća porezni dug, novac iz javnih proračuna se gubi. To se događa kada pojedinac ili poduzeće:
 

namjerno navede lažne podatke u poreznoj prijavi ili plaća manje od punog iznosa;

 

pohranjuje novac na inozemnim bankovnim računima bez da ga prijavi ili plati porez na njega;

 

provodi „agresivno porezno planiranje” iskorištavanjem granica zakona s ciljem smanjivanja poreza.

Koje su posljedice?
Porezna prijevara i utaja poreza ograničavaju sposobnost zemlje da prikuplja novac i provodi gospodarske i društvene politike. To bi moglo značiti smanjenje financiranja javnih usluga kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje.
Moja vlada i EU
tko što čini?

Odgovornost za borbu protiv porezne prijevare i utaje jest na pojedinačnim zemljama. Međutim, u svijetu sve veće globalizacije, EU osigurava okvir i potporu za rješavanje prekograničnih poreznih pitanja. Zakonodavstvo Europske unije, primjerice, omogućuje suradnju između poreznih tijela.

Saznaj na koji se način EU bori protiv porezne prijevare i utaje poreza.

„Porezna prijevara i utaja poreza u EU-u: dio koji nedostaje”: pogledaj videozapis.

 

 

 

Krivotvorenje

 
Saznaj kako možeš izbjeći kupnju lažnih proizvoda

Prava intelektualnog vlasništva osiguravaju nagrađivanje kreativnih i inventivnih napora te poticanje ulaganja u nove i učinkovitije proizvode. Potiču stvaranje radnih mjesta u današnjem gospodarstvu temeljenom na znanju.

 

Povrede prava intelektualnog vlasništva štetne su jer smanjuju prihode poduzeća i države, guše ulaganja i inovacije te sprječavaju gospodarski rast. Rezultiraju gubitkom radnih mjesta i smanjenim stvaranjem bogatstva (bruto domaći proizvod ili BDP). Nadalje, roba kojom se krše prava intelektualnog vlasništva predstavlja rizik od štete potrošačima jer je manje vjerojatno da zadovoljava zdravstvene i sigurnosne standarde u odnosu na ostalu robu.

Internetski vodič za prepoznavanje kopija.

TCarinska tijela država članica EU-a na prvoj su liniji sprječavanja ulaska robe koja krši prava intelektualnog vlasništva na tržište EU-a. Saznaj više informacija o zakonodavnom okviru EU-a.

„Prava cijena krivotvorene robe”’: pogledaj videozapis.

 

 
Nevladine organizacije,
zaklade,
donacije dobrotvornim
organizacijama
 

Kada u nekim zemljama daješ novac nevladinim organizacijama, zakladama, dobrotvornim organizacijama – od novca za financiranje medicinskih istraživanja do onoga za održavanje zgrada koje su spomenici kulture – možeš dobiti porezne olakšice.

 

Belgija i Rumunjska su među zemljama u kojima je moguće navesti dobrotvorne donacije na poreznoj prijavi krajem godine. Dio onoga što si dao tada ti se vraća (pod uvjetom da si donirao novac registriranoj dobrotvornoj organizaciji).

Činjenice i brojke iz cijele EU

  • U 2015. godini, prihod od poreza je (uključujući socijalne doprinose) u 28 zemalja Europske unije iznosio 40 % bruto domaćeg proizvoda (novčana vrijednost svih gotovih proizvoda i usluga proizvedenih unutar granica jedne zemlje u određenom vremenskom razdoblju) i oko 89 % ukupnog državnog prihoda.
  • U Europi je omjer prihoda od poreza za 2015. godinu bio najviši u Francuskoj (47,9 % BDP-a), Danskoj (47,6 %) i Belgiji (47,5 %). Najniži udio zabilježen je u Irskoj (24,4 %), Rumunjskoj (28,0 %), Bugarskoj (29,0 %), Litvi (29,4 %), Latviji (29,5 %) i Švicarskoj (28,1 %). Ovdje možeš pronaći rezultate za sve zemlje Europske unije.
  • Prihodi od poreza variraju od godine do godine. Glavni razlozi su promjene u gospodarskoj aktivnosti (razina zaposlenosti, prodaja proizvoda i usluga itd.) i poreznom zakonodavstvu (porezne stope, porezna osnovica, pragovi, oslobođenja itd.).
  • Gospodarska kriza – zajedno s mjerama fiskalne politike – imala je ogroman utjecaj na razinu i sastav poreznih prihoda u razdoblju od 2009. do 2015. godine. Mnoge su zemlje stoga morale smanjiti svoju potrošnju.
  • Plaćate porez na lutriju! Neke zemlje, poput Italije, nametnule su porez na srećke.