Što je porez?

Iako porezi imaju različite oblike, uvijek je vlada ta koja prikuplja taj novac od pojedinaca i poduzeća. Taj se novac potom koristi za financiranje specifičnih objekata ili usluga poput bolnica, škola, muzeja, knjižnica itd.

O iznosu poreza koji plaćaš odlučuju izabrani političari u tvojoj zemlji, a koji zasjedaju u saboru. Obzirom da predstavnici naroda odlučuju o pitanjima vezanim uz poreze, to porezu daje legitimitet. Porezne stope i druge porezne stavke (naziva „porezne osnovice”) mogu provjeravati i mijenjati političari tvoje zemlje.

Saznaj tko odlučuje što se oporezuje u tvojoj zemlji.
Posjeti svoju nacionalnu internetsku stranicu vezanu uz poreze..

Osobni porezi
Kada nađeš posao i tvoja plaća dosegne određenu razinu, moraš plaćati „porez na dohodak”. Iznos se temelji na količini zarađenog novca, a varira od zemlje do zemlje.

Na primjer, ako u Belgiji zarađuješ od 20 600,01 € do 37 750 € godišnje, stopa poreza na dohodak iznosi 45 %. Ako u Austriji zarađuješ od 25 001 € do 60 000 € godišnje, stopa poreza na dohodak iznosi 43,2 %. U Irskoj, ako zarađuješ do 33 800 € godišnje, stopa poreza na dohodak je 20 %, dok ona iznosi 40 % ako zarađuješ više od 33 800 €.

Porez na imovinu
Kada netko posjeduje ili naslijedi kuću, stan, zgradu ili zemljište, tada nasljeđuje imovinu. Ako ste vlasnik imovine, morate platiti porez na nju u svakoj zemlji EU-a.

Porez na dobit
Porez na dobit — također se naziva i korporacijski porez — moraju plaćati poduzeća, klubovi, zadruge i neinkorporirane udruge na dobit koju ostvaruju. Pravila definiraju nacionalne vlasti i nisu ista u svim zemljama.

Ekološki porez
Bavi se zagađenjem. Što je veći porez koji morate platiti prilikom kupnje ili korištenja proizvoda koji zagađuju okoliš, to je manje vjerojatno da ćete ih kupiti ili koristiti. Dakle, porezom se odvraća od ponašanja koje će naštetiti okolišu. Većinom se ovaj porez primjenjuje na energente, motorna vozila, zagađenje zraka i vode itd.

Porez na potrošnju, porez na dodanu vrijednost (PDV)
EU ima standardna pravila o PDV-u, ali ta se pravila mogu drugačije primjenjivati u različitim zemljama. Obično plaćaš PDV na sve proizvode i usluge.

Porez plaćaš svaki puta kada kupiš nešto putem interneta ili putuješ
Obično se putnicima dopušta unošenje robe do određene vrijednosti ili iznosa. Iznad tog iznosa plaća se carina.

Ako kupuješ putem interneta iz druge zemlje, možda ćeš morati platiti carinu, ovisno o tome otkuda se proizvodi šalju.

Carina se ne naplaćuje za proizvode koji dolaze iz Europske unije. Ako kupiš proizvod iz zemlje koja nije u EU-u, postaješ uvoznik. To znači da moraš platiti carinu i trošarinu te porez na dodanu vrijednost (PDV).

Istina je da je postojalo vrijeme kada nismo plaćali porez. Ali to je bilo doba špiljskih ljudi! Tada su pojedinci morali zaštititi svoje obitelji, loviti, graditi svoje kuće i puno više – bez ikakve podrške.

Od lovaca i sakupljača do stanovnika u gradovima

Korak po korak, ljudi su počeli živjeti zajedno u selima, a potom u gradovima. Uspostavili su „društveni ugovor” pružajući podršku zajednici.

Ta podrška uključuje izgradnju cesta, poučavanje djece, brigu o bolesnima – stvari koje nam svima olakšavaju život. Kako bismo financirali te usluge, svatko mora dati svoj doprinos i to čini plaćanjem poreza.

Plaćanje poreza je poput godišnjeg odmora s prijateljima

Jesi li ikada putovao s prijateljima?

Sljedeći put kada kreneš na put traži od svakoga da stavi nešto novaca u kasicu i koristite taj prikupljeni novac za zajedničke troškove kao što je hrana. To je puno jednostavnije od izračunavanja koliko je svatko dužan nakon svakog obroka ili kupnje hrane! Tvoja država na isti način prikuplja novac za pojednostavljenje života građana!

Nevladine organizacije, zaklade, donacije dobrotvornim organizacijama

U nekim zemljama kada doniraš novac u dobrotvorne svrhe, možeš dobiti porezne olakšice. To je slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu kada doniraš novac ili platiš za posjet zgradi koja je spomenik kulture.

Belgija i Rumunjska su među zemljama u kojima je moguće navesti dobrotvorne donacije na poreznoj prijavi krajem godine. Dio onoga što si dao tada ti se vraća (pod uvjetom da si donirao novac registriranoj dobrotvornoj organizaciji).

Što su utaja poreza i porezna prijevara?

Što je „porezna prijevara”?

Kada ljudi ili tvrtke namjerno pokušavaju sakriti svoj novac kako bi izbjegli plaćanje poreza, to nazivamo „porezna prijevara”.

Što je „utaja poreza”?

Kada ljudi varaju kako bi platili manje, to nazivamo „utaja poreza”.

Procjenjuje se da ukupni gubici u EU-u iznose do bilijun eura godišnje!

(s tim novcem mogao bi kupiti 40 000 000 automobila)

Porezna prijevara i utaja poreza ograničavaju sposobnost zemlje da prikuplja novac i provodi gospodarsku i socijalnu politiku. To bi moglo dovesti do rezova u financiranju javnih usluga kao što su zdravstvena zaštita ili obrazovanje i sporijeg gospodarstva.

Što mislimo kad kažemo „siva ekonomija” ili „crno tržište”?

To se događa kada se proizvodi i usluge plaćaju u gotovini bez računa i ne navode se u poreznoj prijavi.

Ne mogu li to jednostavno izbjeći?

Ne nužno. Ako kupiš nešto u dućanu i ne dobiješ račun, moguće je da vlasnik nešto ne navodi u poreznoj prijavi.

Uloga Europske unije

Prikupljanje poreza i borba protiv porezne prijevare i utaje odgovornost su tvoje nacionalne vlade.

Uloga EU-a je nadzor provedbe poreznih politika o kojima odlučuje tvoja vlada. Istovremeno, EU je također aktivan u područjima kao što su porezna pravednost među poduzećima i PDV.

Što su prava intelektualnog vlasništva i krivotvorenje?

Pomozi Tini da donese pravu odluku!

Prvi primjer

Tina bi htjela poslušati novi album Lady Lala.

Što bi joj savjetovao na učini?

Da ode u dućan i kupi album;
Da album preuzme sa zakonite platforme za preuzimanje;
Da posjeti kul internetsku stranicu o kojoj joj je pričao prijatelj, a na kojoj je sva glazba besplatna;
Da ne preuzme album. Tina bi ga trebala poslušati putem zakonite platforme za streaming.

Ako si odgovorio ‘1’, ‘2’ ili ‘4’, možeš biti siguran da će Lady Lala imati koristi od Tinina izbora.

Ako si odgovorio ‘3’, vrlo je vjerojatno da je internetska stranica koja je omogućila glazbu Lady Lale dostupnom to učinila bez njezina dopuštenja.

Drugi primjer

Tina bi htjela kupiti najnovije slušalice „Lady Lala” i majicu.

Što bi joj savjetovao da učini?

Da posjeti internetsku stranicu „Lady Lala” i kupi proizvode;
Da ih kupi na štandu na tržnici o kojem joj je pričao njezin prijatelj David, cijena je nevjerojatno povoljna!;
Da ode na koncert Lady Lale za dva mjeseca i kupi proizvode tamo.

Ako si odgovorio ‘1’ ili ‘3’, možeš biti siguran da će Lady Lala imati koristi od Tinina izbora.

Ako si odgovorio ‘2’, vrlo je velika vjerojatnost da su jeftina majica i slušalice na tržnici kopije.

Dakle... ukratko, što je krivotvoreni proizvod?

Proizvod koji imitira drugi originalni proizvod (primjerice tenisice) i potom se prodaje je krivotvoreni proizvod. Ne radi se samo o odjeći – glazba, softver, lijekovi, dijelovi zrakoplova i automobila, igračke, elektronika itd. također mogu biti kopije.

…a što je s pravima intelektualnog vlasništva?

Budući da Lady Lala snima svoje albume, glazba se smatra „njezinom”. To nazivamo „pravima intelektualnog vlasništva”.

Kako mogu izbjeći kupnju kopija?

Činjenice i brojke iz cijelog EU-a

Prihod od poreza je 2015. godine (uključujući socijalne doprinose) u zemalja EU-a iznosio 40 % bruto domaćeg proizvoda , i oko 89 % ukupnog državnog prihoda.
U Europi je omjer prihoda od poreza za 2015. godinu bio najviši u Francuskoj (47,9 % BDP-a), Danskoj (47,6 %) i Belgiji (47,5 %), a najniži udio zabilježen je u Irskoj (24,4 %), Rumunjskoj (28,0 %), Bugarskoj (29,0 %), Litvi (29,4 %), Latviji (29,5 %) i Švicarskoj (28,1 %).
Prihodi od poreza variraju od godine do godine. Glavni razlozi su promjene u gospodarskoj aktivnosti (razina zaposlenosti, prodaja proizvoda i usluga itd.) i poreznom zakonodavstvu (porezne stope, porezna osnovica, pragovi, oslobođenja itd.). To ima posljedice za državni proračun.