Skip to main content

Porezni trendovi: struktura oporezivanja razlikuje se u zemljama EU-a

Prema rezultatima novog izvješća, struktura oporezivanja značajno se razlikuje diljem država članica EU-a.

 

Porezi mogu biti izravni ili neizravni. Izravnim porezom obično se oporezuju osobni dohodak, poslovna dobit, uvoz i izvoz te imovina. Neizravni porez (PDV, uvozne pristojbe ili

trošarine) je porez na materijalni ili pravni događaj slučajne ili privremene prirode za (pravnu ili fizičku) osobu koja često može biti posrednik, a ne osoba odgovorna za taj događaj (otuda neizravni karakter poreza).

 

Prema najnovijem izdanju Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji Europske komisije, struktura oporezivanja značajno se razlikuje među državama članicama.

 

Danska, primjerice, ima najveći udio izravnih poreza u ukupnim prihodima od poreza (64,6 %), a slijede je Irska i Malta. Norveška i Island također imaju prilično visok udio izravnih poreza.

 

Izvješće za 2020. godinu, koje obuhvaća sve države članice, uz Island i Norvešku, također bilježi da je udio doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim prihodima od poreza primjereno nizak u tim zemljama. U Danskoj postoji poseban razlog za iznimno nizak udio doprinosa za socijalno osiguranje jer se većina izdataka za socijalnu skrb financira iz općih poreza. Budući da je za to potrebna visoka razina izravnih poreza, udio izravnog oporezivanja u ukupnim prihodima od poreza u Danskoj najveći je među svim državama članicama.

 

Situacija je drugačija u Slovačkoj i Češkoj. Porezni sustav u ove dvije zemlje ima velik udio doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim prihodima od poreza, a relativno nizak udio prihoda od izravnog poreza. Također, sustavi socijalne skrbi u ove se dvije zemlje financiraju doprinosima za

socijalno osiguranje.

 

S druge strane, neke druge države članice imaju puno manji udio izravnih poreza. To je slučaj u državama članicama koje su usvojile paušalne sustave s graničnim stopama ispod prosjeka EU-a, koje obično potiču veće smanjenje izravnih poreznih stopa od neizravnih poreznih stopa.

 

To je slučaj u Hrvatskoj, Bugarskoj i Mađarskoj, gdje se niži udjeli izravnih poreza uravnotežuju relativno višim udjelima neizravnih poreza. Međutim, niži udjeli izravnih poreza u Slovačkoj, Češkoj i Litvi uravnotežuju se relativno višim udjelima doprinosa od socijalnog osiguranja.

 

Valja napomenuti je da je gotovo polovicu (46,1 %) prihoda od poreza (uključujući doprinose od socijalnog osiguranja) u cijeloj EU potraživala središnja uprava ili savezna vlada.

 

Nastavite raspravu uz TAXEDU

 

Tražite najbolji način kako svojim učenicima predstaviti različite vrste oporezivanja, pogledajte TAXEDU katalog školovanja. Pridružite se forumu za razmjenu novosti, stajališta i iskustava ostalih nastavnika.

Language
Hrvatski